Nataša: BLAGDAN SVIH SVETIH I DUŠNI DAN

Mirogoj, Vjecna vatra

 Ovako je jucer, 1. studenog izgledao Mirogoj.

Dan sjećanja na naše mrtve, dan povezanosti s njima, koji dobiva svoju novu dimenziju.

Prelijep osjećaj duhovne povezanosti, upotpunjen ljepotom prirode, koja nas podsjeća da i njoj trebamo zahvaliti na tom osjećaju.



U ovim trenutcima svi smo zajedno, mi i oni, osjećamo jedni druge. Prekrasan osjećaj zajedništva i ljubavi, koji potiče na razmišljanje.





 Izvadak: Prošlost, sadašnjost i budućnost prožimaju naše ljudsko iskustvo vremena i povijesti. Prošlost je nepovratna, sadašnjost nam izmiče, budućnost nedogledno otvorena. Cjelini života pripadaju sva tri vremena. Sjećanja na one koji su otišli s ovoga svijeta i misao na neupitnu stvarnost za svakoga od nas živućega, stavlja uvijek iznova postavljano pitanje: što je naša egzistencija?

Svaki dan više ujedno je jedan dan manje. Umire djetinjstvo i rađa se mladost; umire mladost i dolazi starost.

Dan svih svetih kao i Dušni dan trebali bi nas podsjetiti da se jedanput propušteno ne da više nadoknaditi. Prilika je prokockana, slavlje propušteno, vrata zaključana. Svjetiljka života ne gori vječno, moramo se pobrinuti za ulje dobrih djela.

Krematorij

*****

Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.) te se do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama.





Papa Grgur III. (731. - 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom >Samhain< koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha.



Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama >svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.< U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je >na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.