Uprkos presudi iz Strazbura u korist deviznih štediša

Slovenačka Vlada tvrdi da novca za isplatu presude nema

Stare devizne stediše nastavljaju svoju bitku

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio je 6. novembra u korist troje drzavljana BiH, deviznih stediša Ljubljanske ban ke i Invest banke.



JANŠIN TRIK



Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović tužili su Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Makedoniju, tražeći da Sud utvrdi odgovornost tuženih država za neisplačivanje takozvane stare devizne štednje u podružnici Ljubljan ske banke Sarajevo i Invest ban ke Tuzla.



Sud za ljudska prava u Strazbu ru presudio je da je Slovenija odgovorna za vraćanje stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan ove države, kao i da je Srbija odgovorna za vraćanje novca štedišama Invest banke izvan njene teritorije. Presudjeno je da Slovenija i Srbija trebaju poduzeti sve neophodne mjere potrebne da u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna, Ališieva, Sadžak i Ša hdanovic, ali i svi ostali u slicnoj poziciji, dobiju svoj novac.



- Ova presuda obuhvatila je sve šte dise ovih banaka, bez obzira gdje su štedili i gdje se danas nalaze - rekla je predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zašitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini Amila Omersoftic. Međutim, odmah nakon objave pre sude, predsjednik slovenske Vlade Janez Janša objavio je da Slovenija ne može vratiti štedišama Ljubljan ske banke novac koji nije dobila, te najavio žalbu na presudu.



HRVATSKA SITU ACIJ A



- Ja smatram da bi i najsiromašnija zemlja na svijetu mogla realizirati ovakvu presudu. Dakle, mislim, da je to politički blef slovenske Vlade. S druge strane, mi u Udruženju za zaštitu deviznih štediša u BiH smatramo da je Slovenija dobila jako povoljne uslove, pa



cemo se zbog toga i zaliti na presudu Sudu u Strazburu - rekla nam je Omersofticeva. Problemi sa neisplacenom starom deviznom štednjom opterecuju i odnose Hrvatske i Slove nije, ali su krajem prve sedmice novembra, baš nekako u vrijeme kad je u Strazburu objavljena presuda u korist troje bh. drzavljana, finansijski strucnjaci dvije zemlje postigli kompromisno rješenje. Sada je na dvjema vladama da odluče hoće li taj prijedlog prihvatiti. Omersoftićeva smatra da bilo kakvi pregovori između Slove nije i Hrvatske nece i ne mogu imati nikakve refleksije na štediše u Bosni i Hercegovini, kao ni na one štediše u Hrvatskoj koje tamošnja država ni je isplatila.



Dug Lujbljanske banke u Hrvatskoj su, naime, preuzele neke tamošnje banke i isplatile jedan broj starih štediša. - U Hrvatskoj ima odredeni broj štediša koji nisu htjeli da uzmu novac od Hrvatske, vec cekaju isplatu iz Sloveni je. Mi zajedno sa tim štediša ma sada idemo dalje u ostvarenju naših prava. Dakle. to je potpuno odvojeno od bilo kakvih njihovih pregovora. Prakticno, Hrvatska potražuje od Slovenije onaj dio novca koji su oni vratili hrvatskim štedi šama Ljubljanske banke - rekla je Omersofticeva.  



(preuzeto iz Starta)